19 apr

Lokalni centri za okupljanje

Lokalni centri za okupljanje

Gotovo u samom centru Valjeva nalazi se park, uređen od strane Društva za ulepšavanje Valjeva početkom XX veka. Njegove zelene površine krase skulpture poznate srpske vajarke Vide Jocić. On ujedno predstavlja i početak jednog dužeg pešačkog itinerera (pešačke maršrute), jer se na njega nastavlja staza koja vodi kroz park – šumu Pećina .

Tešnjar je stari deo grada, izgrađen još u tursko vreme.Nalazi se stešnjen između korita reke Kolubare i brda, pa se pretpostavlja da je tako i dobio naziv. Sa brojnim dućanima i zanatskim radnjama predstavljao je trgovačko-zanatsku četvrt, čaršiju, a u njemu se i dalje nalazi veći broj zanatskih radnji, zahvaljujući kojima se može osetiti duh starih vremena.

T ridesetih godina 19. veka, kada je počeo novi period u razvoju grada,
na inicijativu kneza Miloša Obrenovića, na levoj obali Kolubare, počela je da se razvija nova, trgovačko-zanatska četvrt, kao evropska paralela orjentalnom Tešnjaru, današnja ulica Kneza Miloša. Podizanjem trgovačkih i ugostiteljskih objekata, zanatskih radnji, a potom i hotela „Sekulić“ i „Grand“, ova ulica je sve više dobijala na svom značaju i postajala jezgro gradskog života, ali i daljeg razvoja Valjeva.

Grad Valjevo ima brojne ustanova kulture, a neke od njih su: Istorijski Arhiv, Biblioteka, Centar za Kulturu, Muzej, Zavod za zaštitu spomenika, Moderna galerija. Takođe grad obiluje bogatim umetničkim životom i brojnim kulturnim manifestacijama.

NARODNI MUZEJ VALJEVO

Zgrada muzeja podignuta je 1870.godine i u njoj su bile smeštene osnovna škola i gimnazija. Danas je to moderan muzej, sa stalnom postavkom za 21.vek :„Treća dimenzija prošlosti-pogled iz budućnosti, koja vas vodi kroz prošle vekove i otkriva bogatu prošlost valjevskog kraja.

 

 

MUSELINOV KONAK

Muselimov konak je najstarija sačuvana građevina u Valjevu, izgrađena u XVIII veku. U vreme kada je sagrađen, nalazio se u sklopu kompleksa zgrada turske administracije. Početkom 1804. godine u njegovom podrumu su bili zatočeni valjevski knezovi Aleksa Nenadović i Ilija Birčanin, koji su sa tog mesta, 4. februara, izvedeni na gubilište. Danas se u podrumu ovog zdanja nalazi muzejska postavka posvećena Seči knezova, dok se u konaku nalazi stalna muzejska postavka posvećena Prvom i Drugom srpskom ustanku.

KULA NENADOVIĆA

Kula Nenadovića je sagrađena u proleće 1813.godine ,a služila je za vojne potrebe. Kulu su podigli vojvoda Jakov Nenadović i njegov sin vojvoda Jevrem. Posle kraha Prvog srpskog ustanka (1813.), kula se našla u turskim rukama. Na početku Drugog srpskog ustanka (1815.), postala je centar turske odbrane Valjeva. Tom prilikom su u podrumu kule bili zatvoreni srpski taoci. Zato je, posle oslobođenja Valjeva, Sima Nenadović naredio da se kula zapali. Kulu je 1836. godine obnovio knez Miloš Obrenović. Nakon višegodišnje obnove i konzervacije, danas je Kula kulturno-istorijski spomenik, pod zaštitom države, sa stalnom muzejskom postavkom i jedan od simbola grada Valjeva.

 

MODERNA GALERIJA

Moderna galerija Valjevo je od svog osnivanja, 1987. godine, jedna od vodećih galerija u Srbiji, sa izložbama najreprezentativnijih slikara XX veka. U njenoj stalnoj postavci su izloženi radovi eminentnog slikara, akademika Ljube Popovića, valjevca, koji živi i radi u Parizu. Njena specificnost je u tome što neguje duh medijale. Nalaz i se u strogom centru grada, pored zgrade Valjevske gimnazije, a nedaleko od Narodnog muzeja i hotela „Grand”.

GALERIJA

INTERNACIONALNI UMETNIČKI STUDIO „RADOVAN TRNAVAC  MIĆA“

Internacionalni umetnički studio „Radovan Trnavac Mića“ osnovan je 1997. godine. Nalazi se u renoviranoj zgradi koja ima obeležja srpske arhitekture s kraja XIX veka.