01 mar

Energetska infrastruktura

Na području jedinice lokalne samouprave Valjevo, Prostornim planom Republike Srbije predviđena je izgradnja DV 220 kV TS Bajina Bašta-Valjevo 3 i uvođenje DV br. 213 Bajina Bašta – Obrenovac u TS 220/110 kV Valjevo 3. Regionalnim prostornim planom predviđena je rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih distributivnih vodova i postrojenja, i to:

  • rekonstrukcija i povećanje instalisane snage postojeće TS 110/35 kV Valjevo 1;

  • izgradnja novih TS 110/35 kV Valjevo 4 i povezivanje na mrežu 110 kV;

  • izgradnja novog DV 110 kV TS Valjevo 3 u pravcu Koceljeva za povezivanje sa mrežom 110 kV, koja se napaja iz TS 220/110 kV Šabac;

  • izgradnja TS 35/10 kV na Divčibarama i povezivanje na mrežu 35 kV iz pravca Osečine i Ražane, i

  • izgradnja novih i proširenje postojećih TS 35/10 kV i povezivanje na mrežu 35 kV u centrima zajednice sela.

U skladu sa Prostornim planom Republike Srbije, snabdevanje gasom područja vršiće se putem magistralnog gasovoda Beograd-Lazarevac-Valjevo. Magistralni gasovod u Ćelijama će skrenuti od Ibarske magistrale u pravcu Valjeva i završiće se u industrijskoj zoni Valjeva, gde je predviđena glavna merno regulaciona stanica „Valjevo“.

Osnovna strategija daljeg razvoja elektroenergetskog sistema je da stvori optimalno rešenje dovoljno sigurnog, kvalitetnog i ekonomičnog snabdevanja električnom energijom potrošača na području grada Valjeva. Cilj je da se omogući neometan razvoj postojećih i planiranih potrošača na teritoriji koju pokriva grad u pogledu količine energije, snage i kvaliteta napona.

Tabela0. Iskorišćenje energije

Grad Valjevo

2008.

Grad Valjevo

2009

Grad Valjevo

2010.

Grad Valjevo

2011.

Grad Valjevo

2012.

Grad Valjevo

2013.

Električna energija (MWh)

295.666,5

298.432,6

300.738,4

299.726,5

298.193,9

302.957,4

Domaćinstva

166.280,7

168.494,5

171.061,9

170.033

167.145,6

164.244,6

Pravna lica

129.385,8

129.938,1

129.676,5

129.693,5

131.048,3

138.712,8

Stopa iskorišćenosti (%)

84,79

84,43

84,37

85,59

84,88

86,09

01 mar

Telekomunikaciona i informatička infrastruktura

Telekomunikacionu mrežu na području Generalnog plana čine:

  • fiksna telekomunikaciona mreža Telekoma “Srbija”
  • mobilne telekomunikacione mreže Telekoma Srbija, Telenora i Vip-a
  • javne i komercijalne radio i TV mreže,
  • kablovski distributivni sistem (KDS) operatera SBB
  • funkcionalni sistemi (VJ, MUP, EPS, ŽTP, NIS, državne institucije itd.) i
  • privatne telekomunikacione mreže (banke, ZOP, komunalna preduzeća itd.).

Na području koje je predmet ovog Generalnog plana fiksna telefonska mreža ima instalisanih 25.200 telefonskih priključaka, od kojih je uključeno 23.646 što znači da je gustina telefonskih priključaka 42 na 100 stanovnika, prema popisu iz 2002. godine. Broj korisnika sa dvojničkim priključcima iznosi 1.132. Broj ISDN priljučaka je 1168 od čega je iskorišćeno 911.

Na području Generalnog plana transportna telekomunikaciona mreža izvedena je u potpunosti u digitalnoj tehnologiji. Čini je mreža optičkih kablova u zvezdastoj strukturi, koja se koristi kao medijum za povezivanje digitalnih sistema prenosa.

Značajno mesto u ponudi savremenih telekomunikacionih servisa i usluga zauzimaju internet provajderi. Nema podataka o broju korisnika koji koriste usluge nacionalnih i privatnih internet provajdera na području Generanog plana.

Instalirani kapaciteti telefonskih centrala na teritoriji GUP-a je 25.200 priključaka. Broj korisnika je 23.646 ili 94% od instaliranih kapaciteta. Broj korisnika u dvojničkoj vezi iznosi 1.132 ili oko 5% od ukupnog broja korisnika.

Infrastruktura gradske optičke mreže

Pri izgradnji podzemne toplovodne mreže u Valjevu izvršiti polaganje plastičnih PE cevi odgovarajućeg prečnika i na taj način izgraditi infrastrukturu buduće gradske optičke mreže. Plastične PE cevi polagati uz spoljnu ivicu rova toplovoda sa one strane rova gde se ne ugrožava postojeća infrastruktura (voda,struja,kanalizacija itd.). Glavnu optičku čvornu stanicu smestiti u suterenu objekta Muzičke škole odakle bi se na pet strana polagale plastične PE cevi primarne gradske optičke mreže. Na svakoj od tih pet primarnih trasa treba predvideti određeni broj optičkih čvornih stanica. Ove optičke čvorne stanice smeštati uz nove objekte ili kontejnere, odgovarajuće prostorije u postojećim objektima ili razvodne ormane nad ili u oknima (šahtama) na javnim površinama (trotoari, zelene površine). Na području svake optičke čvorne stanice izgraditi sekundarnu optičku mrežu do objekata u koje se postavljaju toplotne podstanice novog toplovoda, kao i do drugih objekata ako se ukaže potreba. Na sekundarnoj optičkoj mreži predvideti pomoćna optička čvorišta (u razvodnim ormanima na javnim površinama) gde to bude potrebno. Ova gradska optička mreža nakon uvlačenja optičkih kablova i opremanja optičkih čvornih stanica može se koristiti za: nadzor i upravljanje toplotnim podstanicama, kablovsku televiziju, internet, GIS, razne vrste nadzora, iznajmljivanje drugim korisnicima itd., a postojaće uslovi da se preko Telekomove mreže poveže i sa drugim područjima van Valjeva. Na ovaj način stvoriće se mogućnost da svaki stan (u objektima do kog se polaže optički kabal) dobije optičku vezu.

Izvor: Generalni urbanistički plan, „Službeni glasnik grada Valjeva“ 5/2013, od 13.5.2013, sveska 2

01 mar

Komunalna infrastruktura

Grad Valjevo se snabdeva vodom za piće sa karstnog vrela Paklje, reke Gradac i izvora Ilidža. Potrebe grada i prigradskih naselja koja su u sistemu organizovanog vodosnabdevanja su 300 l po sekundi kvalitetne i higijenski ispravne vode za piće. Distributivna mreža je dužine oko 200 km sa osam visinskih zona. Na brdu Pećina, nedaleko od centra grada, nalaze se dva postrojenja za preradu vode za piće, kapaciteta 630 l/s (novo) i 240 l/s (staro). U ovim postrojenjima se obezbeđuje adekvatna prerada sirove vode do konačnog proizvoda – kvalitetne i higijenski ispravne vode za piće.


Vrelo Paklje se nalazi na desnoj obali reke Jablanice, na osam kilometara uzvodno od Valjeva. Kaptirano je 1958.godine za potrebe vodosnabdevanja grada Valjeva vodom za piće. To je tipično karstno vrelo, izuzetnog kvaliteta vode, promenljivog kapaciteta u zavisnosti od godišnjeg doba i meteoroloških uslova. Izdašnost vrela se kreće od 150 l/s do preko 1000 l/s. U uslovima bez padavina i naglih topljenja snega, sirova voda je bez mirisa, ukusa, boje, niskog sadržaja suspendovanih čestica, bez organskog opterećenja, ulja, deterdženata, fenola i optimalnog je sadržaja anjona i katjona. Prilikom naglog topljenja snega i obilnih padavina povećava se izdašnost vrela, što donosi i povećanje sadržaja suspendovanih čestica u sirovoj vodi, dok se ostali parametri ne menjaju bitno. Bakteriološko zagađenje je niskog stepena i takođe se menja u zavisnosti od godišnjeg doba.

Od kaptaže Paklje do postrojenja na Pećini sirova voda se kreće čeličnim cevovodom Ø 700 i zahvaljujući visinskim razlikama na postrojenje stiže 300 l/s sirove vode. Za potrebe buduće brane „Rovni”, kao i zbog sadašnjih potreba grada da se sa vrela Paklje zahvata više od 300 l/s, na kaptaži su postavljene dve buster pumpe kapaciteta 560 l/s.

U uslovima male izdašnosti vrela Paklje nedostajuća količina sirove vode nadoknađuje se iz reke Gradac. Klisura reke Gradac je nadaleko čuvena po svojim pritokama, izuzetnim odlikama i po stepenu očuvanosti. U pogledu kvaliteta vode reka Gradac spada u one koje su očuvane, o čemu svedoče pastrmke i vidre, karakteristični stanari ove reke. U periodu bez padavina voda sa reke Gradac je bez boje, mirisa, ukusa, suspendovanih materija, niskog sadržaja organskih materija, bez ulja, deterdženata, fenola i optimalnog je sadržaja katjona i anjona. U uslovima velikih padavina dolazi do povećanja sadržaja suspendovanih materija, organskog opterećenja i bakterija fekalnog porekla.

Za potrebe vodosnabdevanja na reci Gradac je izgrađena crpna stanica koja je puštena u rad 1987. godine. Zbog dotrajalosti opreme 2011.godine je izvršena rekonstrukcija crpne stanice postavljanjem šest pumpi kapaciteta 75 l/s, u automatskom radu sa daljinskim upravljanjem sa postrojenja „Pećina”. Od crpne stanice na reci voda se transportuje na brdo Bobija pumpama, a sa Bobije do Pećine stiže slobodnim padom, čeličnim cevovodom Ø 500 mm.

Prvo organizovano vodosnabdevanje grada Valjeva se vezuje za kaptiranje izvora Ilidža 1938. godine. Voda sa ovog izvora je konstantnih parametara, bez obzira na godišnja doba i meteorološke uslove. Kvalitet vode je izuzetan, a kapacitet je 13 l/s.


Postrojenja za preradu vode se nalaze na brdu Pećina i kapaciteta su 630 l/s i 240 l/s. Sirova voda se prerađuje u pet faza: koagulacija, flokulacija, sedimentacija, filtracija i dezinfekcija.

Proces koagulacije odigrava se na hidrauličkom skoku uz dodatak koagulacionog sredstva i aluminijum sulfata. Nakon toga voda odlazi u prvu flokulacionu komoru, gde se uz veliku brzinu mešanja dodaje anjonski polielektrolit i počinje faza flokulacije. Flokulacija je trostepena, sa različitim brzinama mešanja, prilikom čega se formiraju flokule različitih oblika i dimenzija. Nakon flokulacije počinje faza taloženja na lamelama u lamela-separatoru. Izbistrena voda se nakon taloženja kanalima odvodi u šest peščanih filtera zapremine 51m3. U brzim gravitacionim filterima obavlja se faza filtracije, nakon čega voda odlazi u rezervoar čiste vode gde se vrši dezinfekcija gasovitim hlorom.

S obzirom na promenljiv kvalitet sirove vode sa stanovišta dolazeće smeše sirove vode i mutnoće, doziranje procesnih hemikalija je diskontinualno. U uslovima bez obilnih padavina i naglih topljenja snegova mutnoća sirove vode je ispod 2°NTU i tada se ne doziraju hemikalije već se vrši proces filtracije i dezinfekcije vode.


Kvalitet vode kontroliše se u dva nivoa. Prvi nivo je dvadestčetvorosatna kontrola u pogonskoj laboratoriji u postrojenju, a drugi nivo je eksterna kontrola od strane Zavoda za javno zdravlje Valjevo.

Na Postrojenju na Pećini se nalazi pogonska laboratorija, koja je opremljena svim aparatima za fizičko hemijsku analizu sirovih voda, vode u toku prerade i vode za piće. U toku godine se izvrši oko 12 000 analiza svih uzoraka vode.

Eksternu kontrolu kvaliteta vode obavlja Zavod za javno zdravlje Valjevo, u skladu sa Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće, svaki peti dan na devet tačaka (dve na postrojenju i sedam na distributivnoj mreži).

Svi uzorci vode iz rezervoara i distributivne mreže su po svim fizičkim, hemijskim i mikrobiološkim parametrima u skladu sa Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Ispravnost uzoraka je 100%.

Radi obezbeđenja što kvalitetnije prerade, a na taj način i što kvalitetnijeg proizvoda, u skladu sa novim Zakonom o vodama, započeta je i izrada NASSR plana.


Delatnost: sakupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda, održavanje postrojenja za preradu otpadnih voda i svih crpnih stanica fekalne kanalizacije, kontrolisanje kvaliteta otpadnih voda na postrojenju, stalno održavanje funkcionalnosti kanalizacione mreže.
U Valjevu je šezdesetih godina prošlog veka izgrađeno prvo postrojenje za preradu otpadnih voda kapaciteta 20 000 ES. Kada je postrojenje postalo nedovoljnog kapaciteta i tehnološki prevaziđeno, na osnovu projekta ljubljanskog „Hidroinžinjeringa” iz 1982. počela je izgradnja novog postrojenja kapaciteta 100 000 ES. Izgradnja je trajala do početka devedesetih godina prošlog veka, kad su radovi prekinuti. Krajem devedesetih završena je izgradnja i izvršen generalni remont hidromašinske opreme, montirane desetak godina ranije. Postrojenje je pušteno u rad 2001. godine i od tada je u neprestanoj funkciji.
Otpadne vode grada Valjeva prikupljaju se i transportuju preko opšteg kanalizacionog sistema. Svi kanalizacioni kolektori slivaju se u magistralni kolektor dimenzija 180/135 cm, preko koga se prikupljene otpadne vode transportuju do postrojenja za preradu otpadnih voda u prigradskom naselju Gorić. U postrojenju se vrši objedinjeni tretman upotrebljenih voda iz domaćinstava, otpadnih voda od industrije, infiltrovanih voda, kao i jednog dela atmosferskih voda. Recipijent prečišćene vode je reka Kolubara koja je na profilu ispuštanja svrstana u II kategoriju.
Kapacitet postrojenja je 500 l/s (100 000 ES), uz mogućnost naknadnog proširenja na 2 x 500 l/s (200.000 ES). U sušnom periodu na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda dolazi od 200 do 250 l/s sirove otpadne vode sa organskim opterećenjem od 190 do 250 mg/l BPK5, dok u kišnom periodu dolazi do 400 l/s sirove otpadne vode.
Proces prečišćavanja otpadnih voda grada Valjeva sastoji se od primarnog i sekundarnog prečišćavanja i tretmana mulja. Primarni proces prečišćavanja uključuje uklanjanje grubog i inertnog materijala; sekundarni tretman sastoji se iz biološke aeracije (proces sa aktivnim muljem) i sekundarnog taloženja, dok tretman mulja obuhvata anaerobnu stabilizaciju mulja i obezvodnjavanje mulja na trakastoj filter presi.
Kapacitet i opterećenje postrojenja garantuju izlazni kvalitet prečišćene vode koja se ispušta u reku Kolubaru, tako da koncentracija suspendovanih čestica u efluentu ne premašuje 35 mg/l i prosečna koncentracija BPK5 ne prelazi 25 mg/l.
U sastav postrojenja za preradu otpadnih voda grada Valjeva ulaze sledeći objekti:

  • Pumpna stanica sirove vode, koja se sastoji od 5 pužnih pumpi kapaciteta 5 x 200 l/s;
  • Fine rešetke sa automatskom čistilicom (2 komada) i trakastim transporterom;
  • Aerisani peskolov sa hvatačem ulja i masti ukupne zapremine 450 m3;
  • Primarni taložnici ukupne zapremine 1620 m3;
  • Razdelno okno ukupne zapremine 80 m3;
  • Bioaeracioni bazeni ukupne zapremine 1500 m3;
  • Sekundarni taložnici ukupne zapremine 1800 m3;
  • Pumpna stanica za recirkulaciju aktivnog mulja kapaciteta 4 x 90 l/s;
  • Primarno i sekundarno trulište sa kulom ukupne zapremine 3600 m3;
  • Dehidratacija mulja na trakastim filter presama


Delatnost: sakupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda, održavanje postrojenja za preradu otpadnih voda i svih crpnih stanica fekalne kanalizacije, kontrolisanje kvaliteta otpadnih voda na postrojenju, stalno održavanje funkcionalnosti kanalizacione mreže.

U Valjevu je šezdesetih godina prošlog veka izgrađeno prvo postrojenje za preradu otpadnih voda kapaciteta 20 000 ES. Kada je postrojenje postalo nedovoljnog kapaciteta i tehnološki prevaziđeno, na osnovu projekta ljubljanskog „Hidroinžinjeringa” iz 1982. počela je izgradnja novog postrojenja kapaciteta 100 000 ES. Izgradnja je trajala do početka devedesetih godina prošlog veka, kad su radovi prekinuti. Krajem devedesetih završena je izgradnja i izvršen generalni remont hidromašinske opreme, montirane desetak godina ranije. Postrojenje je pušteno u rad 2001. godine i od tada je u neprestanoj funkciji.

Otpadne vode grada Valjeva prikupljaju se i transportuju preko opšteg kanalizacionog sistema. Svi kanalizacioni kolektori slivaju se u magistralni kolektor dimenzija 180/135 cm, preko koga se prikupljene otpadne vode transportuju do postrojenja za preradu otpadnih voda u prigradskom naselju Gorić. U postrojenju se vrši objedinjeni tretman upotrebljenih voda iz domaćinstava, otpadnih voda od industrije, infiltrovanih voda, kao i jednog dela atmosferskih voda. Recipijent prečišćene vode je reka Kolubara koja je na profilu ispuštanja svrstana u II kategoriju.

Kapacitet postrojenja je 500 l/s (100 000 ES), uz mogućnost naknadnog proširenja na 2 x 500 l/s (200.000 ES). U sušnom periodu na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda dolazi od 200 do 250 l/s sirove otpadne vode sa organskim opterećenjem od 190 do 250 mg/l BPK5, dok u kišnom periodu dolazi do 400 l/s sirove otpadne vode.

Proces prečišćavanja otpadnih voda grada Valjeva sastoji se od primarnog i sekundarnog prečišćavanja i tretmana mulja. Primarni proces prečišćavanja uključuje uklanjanje grubog i inertnog materijala; sekundarni tretman sastoji se iz biološke aeracije (proces sa aktivnim muljem) i sekundarnog taloženja, dok tretman mulja obuhvata anaerobnu stabilizaciju mulja i obezvodnjavanje mulja na trakastoj filter presi.

Kapacitet i opterećenje postrojenja garantuju izlazni kvalitet prečišćene vode koja se ispušta u reku Kolubaru, tako da koncentracija suspendovanih čestica u efluentu ne premašuje 35 mg/l i prosečna koncentracija BPK5 ne prelazi 25 mg/l.

U sastav postrojenja za preradu otpadnih voda grada Valjeva ulaze sledeći objekti:

  • Pumpna stanica sirove vode, koja se sastoji od 5 pužnih pumpi kapaciteta 5 x 200 l/s;
  • Fine rešetke sa automatskom čistilicom (2 komada) i trakastim transporterom;
  • Aerisani peskolov sa hvatačem ulja i masti (2) ukupne zapremine 450 m3;
  • Primarni taložnici (2) ukupne zapremine 1620 m3;
  • Razdelno okno ukupne zapremine 80 m3;
  • Bioaeracioni bazeni (2) ukupne zapremine 1500 m3;
  • Sekundarni taložnici (2) ukupne zapremine 1800 m3;
  • Pumpna stanica za recirkulaciju aktivnog mulja kapaciteta 4 x 90 l/s;
  • Primarno i sekundarno trulište sa kulom ukupne zapremine 360 m3;
  • Dehidratacija mulja na trakastim filter presama (2)


Kontrola kvaliteta otpadnih voda obuhvata kontrolu u internim laboratorijama postrojenja za preradu otpadnih voda i eksternu kontrolu od strane ovlašćene laboratorije.

U sklopu postrojenja nalaze se savremeno opremljene fizičko - hemijska i biološka laboratorija. U fizičko - hemijskoj laboratoriji obavlja se sistematska kontrola rada postrojenja koja obuhvata svaku fazu prečišćavanja - od dotoka sirove otpadne vode na postrojenje do ispuštanja prečišćene vode u recipijent. U ovoj laboratoriji svakodnevno se vrše analize za potrebe upravljanja tehnologijom prerade otpadnih voda. Analize obuhvataju obradu trenutnih i kompozitnih uzoraka vode i mulja. Takođe se sistematski sprovode proširene nedeljne, mesečne i kvartalne analize rada postrojenja. U biološkoj laboratoriji vrše se svakodnevne kontrole aktivnog mulja koje obuhvataju pregled nativnih, svežih preparata mulja i procenu stanja u sistemu na osnovu kvaliteta flokula i sastava mikroorganizama. Od 2011. započeto je sa kontinualnim praćenjem kvaliteta otpadnih voda potencijalnih zagađivača i kvaliteta otpadnih voda u kanalizacionoj mreži.

Eksterna kontrola kvaliteta otpadnih voda obavlja se kvartalno, od strane Instituta za vodoprivredu Jaroslav Černi” iz Beograda i obuhvata ispitivanja kvaliteta sirovih otpadnih voda na ulazu u postrojenje, prečišćenih otpadnih voda na izlazu iz postrojenja, kao i kvaliteta vode reke Kolubare uzvodno i nizvodno od ispusta prečišćenih otpadnih voda sa postrojenja. Ove analize pokazuju da kvalitet prečišćene otpadne vode koja se sa postrojenja ispušta u reku Kolubaru zadovoljava uslove za ispuštanje u recipijent II kategorije kvaliteta i da ne narušava eko-sistem recipijenta.


U junu 2012. započeta je izgradnja cevovoda Valjevo - Brankovina kojim će se, osim snabdevanja sela Brankovina (sa kulturno-istorijskim kompleksom posvećenim Desanki Maksimović i Nenadovićima), rešiti i decenijski problemi vodosnabdevanja severozapadnog dela Valjeva, odnosno meštana prigradskih naselja i okolnih sela: Rađevog Sela, Donje Grabovice, Kličevca, dela Petog puka, Jasenice, Zabrdice, Gornje Grabovice i drugih. Završetkom cevovoda stvoriće se mogućnost da oko 15 hiljada ljudi ima normalno snabdevanje pitkom vodom.

Ukupna projektovana vrednost investicije je 132 miliona, od čega 20% finansira Grad, a veći deo Direkcija za vode Republike Srbije.
U prvoj fazi uradiće se vodovodna mreža i crpne stanice, u drugoj dva rezervoara i cevovod između njih. Cevovod od Valjeva do Divljeg brda biće dug 6,7 km, uz nove crpne stanice u podnožju Petog puka i na Kličevcu, kao i rezervoare na Kličevcu i Divljem brdu. Od ukupne dužine cevovoda 2,2 km biće prečnika 400 mm, a 4,3 km prečnika 315 mm. Predviđene su crpne stanice kapaciteta 120 i 60 l/s i rezervoari od 400 i 500 l3.

Izvor podataka: JKP „Vodovod“ Valjevo



01 mar

Saobraćajna infrastruktura

Na područiju opštine Valjevo zastupljena su dva vida saobraćajnih sistema – drumski i železnički. Na ovom prostoru ukrštaju se dva značajna magistralna putna pravca, koji imaju centralnu poziciju u putnoj mreži zapadnog dela središnje Srbije: M-4, sa pravcem pružanja zapad – istok, Loznica – Valjevo – Lajkovac veza sa Ibarskom magistarlom; M-21, sa pravcem pružanja sever – jug, Šabac – Valjevo – Užice veza sa Crnom Gorom. Železnički saobraćaj pruga Beograd – Bar.

UDALJENOST GRADA VALJEVA OD:

  • Valjevo – Loznica 75 km

Loznica – BiH granica Trbušnica – Šepak 5 km
Valjevo – granica sa BiH = 80 km

  • Valjevo –  Bajina Bašta 74 km

Bajina Bašta – BiH granica Bajina Bašta – Skelani 2 km
Valjevo – granica sa BiH = 76 km

  • Valjevo – Šabac 67 km

Šabac – Ruma 34.5 km (Ruma je izlaz za autoput Beograd – Zagreb E-70)
Ruma – Hrvatska granica Batrovci – Bajakovo 65 km
Valjevo – granica sa Republikom Hrvatskom = 166.5 km

  • Valjevo – Šabac  67 km

Šabac – Ruma 34.5 km
Ruma – Novi Sad 36 km
Novi Sad  – granica Horgoš, granica sa Mađarskom
Valjevo – granica sa Mađarskom (prelaz Horgoš) = 255.5 km

 

  • Valjevo –  Beograd (Koridor 10 i autoput E-75 – granica Horgoš) = 279 km
  • Valjevo – izlaz na budući autoput Beograd – Požega (Koridor 11) = 20 km
  • Valjevo – Beograd ( Koridor 10) = 98 km
  • Valjevo – Užice 94.5 km

Užice – Prijepolje 90 km
Prijepolje – granica sa Crnom Gorom Jabuka – Ranče 20 km
Prijepolje – granica sa Crnom Gorom – Čemerno 36 km
Valjevo – granica sa Crnom Gorom Jabuka (prelaz Ranče) = 204.5 km
Valjevo – granica sa Crnom Gorom Jabuka (prelaz Čemerno) = 220.5 km

Izgradnjom planiranog autoputa Beograd–Južni Jadran ostvariće se kvalitetna veza grada Valjeva, preko obilaznice Beograda, sa koridorom „X“ koji povezuje zapadne delove Republike putem E-70 (granica Hrvatske–Beograd) i E-75 preko Beograda sa jugom (Niš–Leskovac–granica Ma- kedonije) i priključnim vezama E-75 (Beograd–granica Mađarske) i E-80 (Niš–granica Bugarske). Mrežu državnih puteva će i dalje činiti dva putna pravca I reda i 11 puteva II reda koji međusobno povezuju grad Valjevo sa Beogradom i urbanim centrima Kolubarskog i susednih okruga.

Izmeštanje deonice državnog puta I reda IB-23 (br. 4) Valjevo – Lajkovac Radi obezbeđenja kvalitetne saobraćajne veze zapadnog i središnjeg dela Centralne Srbije (opština Loznica, Osečina, Valjevo, Lajkovac, Lazarevac i Aranđelovac), predviđeno je izmeštanje deonice puta od Valjeva (Iverak) do Lajkovca usled značajnih ograničenja za realizaciju i eksploataciju postojeće deonice puta. Početak izmeštanja deonice državnog puta je završetak postojećeg dela državnog puta I reda sa četiri saobraćajne trake i razdelnim pojasom u Iverku, dok se deonica završava priključkom na buduću petlju „Lajkovac“, autoputa E-761. Generalnim projektom koridora državnog puta I reda IB-23 (br. 4) Loznica-Valjevo- Lazarevac, deonica: Iverak-Lajkovac.

Tranzitna severna obilaznica Valjeva Tranzitnu obilaznicu urbanog centra Valjeva na DP IB-23 (br. 4) i DP IB-23 (br. 21) formiraće izgrađena jugoistočna i planirana severna deonica, dok se u horizontu Prostornog plana ne predviđa jugozapadna deonica obilaznice.

Ostali državni putevi I reda: Planirana rehabilitacija ostalih državnih puteva I reda realizovaće se radovima na:

1) rehabilitaciji DP IB-23 (br.4) na deonici Pričević-Loznica;
2) rehabilitaciji DP IB-13 (br. 21) na deonici granica opštine Koceljevo-Valjevo, sa uređenjem aktiviranog klizišta kod Rađevog Sela;
3) rehabilitaciji DP IB-13 (br. 21) na deonici Valjevo-granica opštine Kosjerić.

Razvoj vazdušnog saobraćaja zasnivaće se na rekonstrukciji i modernizaciji opšteg aerodroma Divci – Valjevo, proširenjem lokacije postojećeg sportskog aerodroma. Opšti aerodrom je planiran bez noćnog sletanja, za poslovno – turističke (za avione sa maksimalno 50 sedišta) i poljoprivredne namene i otpremu/dopremu određenih vrsta tereta. Područje aerodroma (čija je referentna tačka 440° 17’ 52,7″ N 200° 01’ 17,61″ E) obuhvata prostor određen površinama za ograničenje prepreka, radi zaštite prostora od prepreka koje bi mogle uticati na bezbednost vazdušnog saobraćaja pri opcijama prilaženja, sletanja, poletanja i odletanja vazduhoplova. Obuhvata unutrašnju horizontalnu površinu poluprečnika 2.500 m i visine 45 m iznad referentne tačke aerodroma, prilazno-poletnu površ sa nagibom od 4% i dužinom od 2.500 m u odnosu na prag poletno – sletne staze18. Prostornim planom se rezerviše prostor površine oko 19 ha, pored lokacije postojećeg aerodroma površine 29 ha, južno od postojećeg državnog puta IB-23 (br. 4) od granice katastarske opštine Divci do železničke stanice u Divcima. Aerodrom će pristupnim putem biti povezan sa DP II br. 148 (br. 202) i sa planiranom petljom “Divci” na izmeštenoj deonici DP IB-23 (br. 4).

  • Izvor: Prostorni plan grada Valjeva, „Službeni glasnik grada Valjeva“ 3/2013, od 18.3.2013, sveska 3